New records and noteworthy data of plants, algae and fungi in SE Europe and adjacent regions, 14

This paper presents new records and noteworthy data on the following taxa in SE Europe and adjacent regions: diatom algae Cyclostephanos invisitatus, Cyclotella meduanae, and Stephanodiscus lacustris, mycorrhizal fungi Alessioporus ichnusanus and Amanita mairei, saprotrophic fungi Diaporthe oncostoma, Stropharia albonitens and Pseudomassaria chondrospora, lichenised fungus Acrocordia subglobosa, stonewort Chara connivens, mosses Buxbaumia viridis, Tortella fasciculata and Tortula protobryoides, monocots Epipactis pontica Gymnadenia frivaldii, and Orchis italica and dicots Callitriche brutia, Callitriche platycarpa and Epilobium nutans are given within SE Europe and adjacent regions

New records and noteworthy data of plants, algae and fungi in SE Europe and adjacent regions, 15

This paper presents new records and noteworthy data on the following taxa in SE Europe and adjacent regions: saprotrophic fungus Geastrum morganii, Guignardia istriaca and Hypoxylon howeanum, mycorrhizal fungus Amanita friabilis and Suillus americanus, xanthophyte Vaucheria frigida, stonewort Chara hispida, liverwort Calypogeia integristipula and Ricciocarpus natans, moss Campylopus introflexus, Dicranum transsylvanicum, Tortella pseudofragilis and Trematodon ambiguus, fern Ophioglossum vulgatum subsp. vulgatum, monocots Epipactis exilis, Epipactis purpurata and Epipogium aphyllum and dicots Callitriche cophocarpa, Cornus sanguinea subsp. hungarica and Viscum album subsp. austriacum are given within SE Europe and adjacent regions

Sistematics and phylogeography of capitate Campanula L. (Campanulaceae) in central Balcans

Rod Campanula je u flori Evrope zastupljen sa više od 250 vrsta i podvrsta, od kojih je oko 90 zabilježeno za Balkansko poluostrvo, a oko 60 je endemično za dati region. Rod Campanula na Balkanskom poluostrvu karakteriše značajni morfološki diverzitet, koji je naročito naglašen u određenim grupama i kompleksima. Balkansko poluostrvo kao jedan od refugijalnih centara evropske flore karakteriše i značajan broj kriptičnih vrsta ili pak onih koje su uključene u sinonimiku šire rasprostranjnih vrsta. Upravo iz ovih razloga, rod Campanula je jedan od najinteresantnijih istraživačima flore Balkana i specijalistima za dati rod. U morfološke i molekularne analize uključeni su sljedeći predstavnici roda Campanula sa glavičastim cvastima: C. lingulata Waldst. & Kit., C. glomerata L., C. trautvetteri Grossh. ex Fed., C. cervicaria L., C. foliosa Ten., C. moesiaca Velen., C. pangea Hartvig i C. tymphaea Hausskn. Takođe, u molekularne analize je uključena i jedna specifična populacija sa serpentinita u okolini Skadarskog jezera u Albaniji, koji smo privizorno vodili kao poseban takson sa neformalnim imenom „C. pseudoradicosa“. Komparativna morfološka analiza je urađena na ukupno 1555 jedinki iz 53 populacije sljedećih glavičastih predstavnika roda Campanula: C. lingulata (402 jedinke iz 14 populacija), C. glomerata (669 jedinki iz 22 populacije), C. cervicaria (221 jedinka iz osam populacija), C. foliosa (127 jedniki iz četiri populacije), C. moesiaca (76 jedinki iz tri populacije), C. pangea (30 jedinki iz jedne populacije) i C. tymphaea (30 jedinki iz jedne populacije). Analizirano je ukupno 60 morfometrijskih i merističkih karaktera na cijelom uzorku, a broj karaktera je zavisio od vrste. Molekularne analize su urađene korišćenjem dva plastidna intergenska spejsera, trnGUCC-trnSGCU i psbA-trnH, na dva seta podataka. U prvom setu je urađena filogenija i filogeografija studiranih glavičastih predstavnika roda Campanula na centralnom dijelu Balkanskog poluostrva, dok je u drugom setu urađena filogenija i utvrđivanje vremenskih okvira divergencije klada kompleksa C. lingulata. Prvi set filogenetskih i filogeografskih analiza je urađen na ukupno 124 jedinke i to: C. lingulata (75 jedinki iz 17 populacija koje adekvatno predstavljaju diverzitet ovog kompleksa koji je detaljno obrađen u drugom setu filogeteskih analiza), C. glomerata (22 jedinke iz 19 populacija), C. cervicaria (sedam jedinki iz sedam populacija),C. foliosa (sedam jedinki iz šest populacija), C. moesiaca (tri jedinke iz tri populacije), C. divergens (6 jedinki iz dvije populacije), dok je za vrste C. tymphaea, C. pseudoradicosa, C. trautvetteri i E. graminifolius uzeta po jedna jedinka..

Sistematics and phylogeography of capitate Campanula L. (Campanulaceae) in central Balcans

Rod Campanula je u flori Evrope zastupljen sa više od 250 vrsta i podvrsta, od kojih je oko 90 zabilježeno za Balkansko poluostrvo, a oko 60 je endemično za dati region. Rod Campanula na Balkanskom poluostrvu karakteriše značajni morfološki diverzitet, koji je naročito naglašen u određenim grupama i kompleksima. Balkansko poluostrvo kao jedan od refugijalnih centara evropske flore karakteriše i značajan broj kriptičnih vrsta ili pak onih koje su uključene u sinonimiku šire rasprostranjnih vrsta. Upravo iz ovih razloga, rod Campanula je jedan od najinteresantnijih istraživačima flore Balkana i specijalistima za dati rod. U morfološke i molekularne analize uključeni su sljedeći predstavnici roda Campanula sa glavičastim cvastima: C. lingulata Waldst. & Kit., C. glomerata L., C. trautvetteri Grossh. ex Fed., C. cervicaria L., C. foliosa Ten., C. moesiaca Velen., C. pangea Hartvig i C. tymphaea Hausskn. Takođe, u molekularne analize je uključena i jedna specifična populacija sa serpentinita u okolini Skadarskog jezera u Albaniji, koji smo privizorno vodili kao poseban takson sa neformalnim imenom „C. pseudoradicosa“. Komparativna morfološka analiza je urađena na ukupno 1555 jedinki iz 53 populacije sljedećih glavičastih predstavnika roda Campanula: C. lingulata (402 jedinke iz 14 populacija), C. glomerata (669 jedinki iz 22 populacije), C. cervicaria (221 jedinka iz osam populacija), C. foliosa (127 jedniki iz četiri populacije), C. moesiaca (76 jedinki iz tri populacije), C. pangea (30 jedinki iz jedne populacije) i C. tymphaea (30 jedinki iz jedne populacije). Analizirano je ukupno 60 morfometrijskih i merističkih karaktera na cijelom uzorku, a broj karaktera je zavisio od vrste. Molekularne analize su urađene korišćenjem dva plastidna intergenska spejsera, trnGUCC-trnSGCU i psbA-trnH, na dva seta podataka. U prvom setu je urađena filogenija i filogeografija studiranih glavičastih predstavnika roda Campanula na centralnom dijelu Balkanskog poluostrva, dok je u drugom setu urađena filogenija i utvrđivanje vremenskih okvira divergencije klada kompleksa C. lingulata. Prvi set filogenetskih i filogeografskih analiza je urađen na ukupno 124 jedinke i to: C. lingulata (75 jedinki iz 17 populacija koje adekvatno predstavljaju diverzitet ovog kompleksa koji je detaljno obrađen u drugom setu filogeteskih analiza), C. glomerata (22 jedinke iz 19 populacija), C. cervicaria (sedam jedinki iz sedam populacija),C. foliosa (sedam jedinki iz šest populacija), C. moesiaca (tri jedinke iz tri populacije), C. divergens (6 jedinki iz dvije populacije), dok je za vrste C. tymphaea, C. pseudoradicosa, C. trautvetteri i E. graminifolius uzeta po jedna jedinka..